bookmate game
sr
Books
Nikolo Makijaveli

Vladalac

Klasik političke filozofije

Pošto, dakle, vladalac treba da dobro podražava životinju, on mora znati da se uvuče u kožu i lisice i lava, jer lav ne ume da izbegne zamku, a lisica ne može da se odbrani od vuka. Treba, dakle, biti lisica pa poznavati zamke i lav pa plašiti vukove. Onaj ko ume da bude samo lav, ne poznaje svoj zanat. Stoga mudar vladalac ne treba da bude od reči kad mu to ne ide u račun i kad se promene okolnosti u kojima je dao reč.

Vladalac se smatra jednim od prvih dela moderne političke filozofije, koje je oštro raskinulo sa dominantnim doktrinama o politici i etici. U kontekstu razjedinjene Italije XVI veka, podeljene kako među moćnim plemićkim porodicama tako i među velikim stranim kraljevstvima koja su vladala njenim delovima, Makijaveli sastavlja jedinstven traktat o uslovima konstituisanja italijanskog nacionalnog jedinstva. Po njegovom shvatanju, idealni vladalac je istovremeno hrabar ratnik, lukav političar, dorastao politici koja instrumentalizuje moral i religiju.
Stoga je ovo delo izazvalo burnu reakciju savremenika, naročito crkve, a Makijavelijevo ime je ostalo sinonim za beskrupuloznu i pritvornu politiku dominacije koja se drži načela da cilj opravdava sredstva. Iz konciznog pogovora Jugane Stojanović čitalac otkriva da je inače trezveni i hladni firentinski sekretar bio strasni rodoljub radikalnih ideja, što doprinosi objektivnom sagledavanju njegove političke misli.
„Na velikom raskršću istorije, kada se odlučno odbacuje srednjovekovno metafizičko učenje i usvajaju empirički metodi razmišljanja, zasnovani na racionalnim, naučnim principima, Makijavelijevo delo se javlja kao fascinantno svedočanstvo razlaza između mita i realnosti, između vere i sumnje.“
— Jugana Stojanović
117 printed pages
Original publication
1532
Publisher
Laguna
Have you already read it? How did you like it?
👍👎

Impressions

  • Marijashared an impressionlast year
    👍Worth reading
    💡Learnt A Lot

Quotes

  • Pacotihas quoted5 months ago
    Ljudi se manje ustežu da uvrede onoga kome je stalo da bude voljen nego onoga koji želi da ga se plaše, jer ljubav je veza koju ljudi, po prirodi mahom zli, kidaju čim iz nje izvuku ličnu korist, dok strah pothranjuje misao na kaznu koja ih neprestano progoni.
  • b6168853309has quoted5 days ago
    Suprotno se dešava u zemljama sa državnim uređenjem kao u Francuskoj, jer se u njih lako može upasti, pridobijajući nekog velikaša, pošto se uvek mogu naći nezadovoljnici i oni koji žele promenu postojećeg stanja. Iz navedenih razloga, ti nezadovoljnici mogu ti utrti put prema toj zemlji i olakšati pobedu, ali kad budeš želeo da se održiš na vlasti, naići ćeš na bezbroj teškoća, koje će dolaziti i od onih koji su ti pomogli, kao i od onih koje si potlačio. I nije dovoljno da iskoreniš vladaočevu lozu, jer velikaši koji ostaju staviće se na čelo borbe za nove promene, a pošto ih ne možeš ni zadovoljiti ni sve pobiti, prvom prilikom izgubićeš državu.
  • b6168853309has quoted5 days ago
    U onim državama u kojima su na vlasti jedan vladalac i njemu podređeni ministri vladaočev uticaj je znatno veći, jer u celoj zemlji on je jedini priznati gospodar, pa se reč nekog drugog sluša samo zato što je dotični vladaočev ministar ili zvaničnik, a ne iz neke posebne naklonosti prema njemu lično. Tu razliku u našem vremenu uočavamo posmatrajući dve različite vrste vladavina: Turčina i francuskog kralja. Turskom upravlja samo jedan gospodar, svi ostali su njegove sluge i on lično, podelivši carstvo na sandžake, u njih šalje upravitelje, koje menja po sopstvenom nahođenju. Francuski kralj, naprotiv, okružen je mnoštvom drevnih velmoža koje njihovi sopstveni podanici priznaju i vole. Ti velikaši uživaju izvesne povlastice koje im kralj ne bi mogao oduzeti a da se ne izloži opasnosti. Ako dobro razmotrimo ove dve vrste vladavine, doći ćemo do zaključka da je veoma teško osvojiti Turčinovu državu, ali da bi je zato, kad bi se jednom osvojila, bilo veoma lako sačuvati. Turčinovu državu je teško osvojiti zato što osvajača ne mogu pozvati velikaši te države, niti postoji nada da će se pobuniti oni koji su na vrhu i time mu olakšati osvajanje, što proishodi iz navedenih razloga. Jer pošto su svi robovi i zavisni od vladaoca, nije ih lako potkupiti, a kad bi se i potkupili, od toga ne bi bilo velike koristi pošto, iz pomenutih razloga, ne bi mogli za sobom povesti narod.

On the bookshelves

fb2epub
Drag & drop your files (not more than 5 at once)